Označeni putevi vode nas po nejljepšim djelovima naše općine.
- RAZDRTO - ORLOVE STIJENE
- PLANINARSKA STAZA
- STAZA ZA BREGON - ŠETNICA
- PLANINARSKA STAZA
- LOVAČKA POUČNA STAZA LAZICA
RAZDRTO - ORLOVE STIJENE
Dužina staze,
Kratka staza do vidikovca Orlove stijene…
PLANINARSKA STAZA
Stenica (520) – Medveja stena (550)
Dužina staze, Raskršće – Medveja stena: Oko 35 minutaRaskršće – Stenica: 10 min; Stenica – Medveja stena: 25 min
Ostavljamo prevozno sredstvo na raskršću sela Nove Hiše – Naglići. Krećemo makadamom u smjeru Novih Hiša, te nakon par minuta skrećemo na desno na livadu kojom se staza nastavlja. Ne prolazi dugo i već se nalazimo u bukovoj šumi. Staza je šira i predstavlja samo zadovoljstvo hodanja. Nakon par minuta dolazimo na vidikovac Stenica.
Staza prema Medvejoj steni se nastavlja samim rubom stijene. Nakon završetka zaštitne ograde, staza skreće na lijevo u šumu. Staza je pregledna i dobro vidljiva uz rast bjelogorice. U ljetnim mjesecima cijela šuma miriši na ciklame.
Interesantnost staze su stari kameni zidovi, vjerojatno ostaci od krčenja šuma za plodno tlo koji je ujedno bio i ograda za stoku. Jedan dio staze je stari put Severin na Kupi – Brod na Kupi. Prolazimo s lijeve strane kraj klesanog kamena na kojoj je godina 1820 i slova Z i B. Bila je to katastarska granica Završje i Belo.
Nakon 50 – tak metara nailazimo na raskršće.
Put nastavlja u Kocijane (30 min). S lijeve strane, staza se uspinje te nakon 100 – tinjak metara dolazimo na greben, na rub šume. Okružuje nas visoko drveće bukve. Nakon kratkog vremena, par minuta, spuštamo se malim strmim dijelom na samu stijenu skrivenu drvećem.
Ograđena radi sigurnosti posjetitelja, Medveja stena nudi klupicu, žig Planinarske staze Vidikovci PD Vršak Brod Moravice, te info – tablu naših četiriju najljepših vidikovaca u izradi LD Srndać Brod Moravice.
Medveja stena, kraljica naših vidikovaca.
Do spomenutih vidikovaca možemo doći i iz smjera Kocijana.
Kod crkve skrećemo prema župnom stanu, te nakon 10 – tak minuta hoda po makadamu dolazimo u zaselak, tj., dio sela Kocijani pod nazivom Pr Beljanovih ili Pod steno. Put nastavlja kroz livadu, te nas markacija vodi na stari kolski put koji se koristio u doba Zrinskih, a povezivao je Severin na Kupi i Brod na Kupi. Put je interesantan zbog vidljivog načina gradnje kamenom. Prati nas bjelogorica bukve i bijelog graba. Laganim hodom za oko pola sata dolazimo do raskršća gdje nas markacija vodi na put koji je opisan kod smjera Stenica – Medveja stena.
Dio Planinarske staze Vidikovci PD Vršak Brod Moravice.
Kratka staza koja omogućuje duži boravak na samom vrhu jednog i drugog vidikovca.
Vrlo atraktivan, široki, pogled na Kupsku dolinu. Ispod stijene Kupa, jaz, selo Doluš, Doluško polje, na kojem nije teško vidjeti divlju životinju. Ljeti je to polje žuto od cvijeća koje se raspostranjuje velikom brzinom i “napada” voćnjake i vrtove.
Dok se čuje Kupa, u daljini primjećujemo viseći most koji je nekada povezivao ove dvije države. Sada je ruševan. Prvi puta izgrađen 29.11.1957. Renoviran i povišen nakon velike vode koja ga uništila. Sljedeće renoviranje a time i zadnje oko 1988. Smjestio se u selu Čedanj.
U daljini se vide Delnice. Najveći goranski grad i najviši grad Hrvatske (706). Od vrhova spomenimo Skradski vrh (1044), Drgomalj (1154) i Risnjak(1528). Sa vidikovca se pruža pogled i na brojna slovenska gorja. Sa Medveje stene također vidimo grad Kostel. Od sela na lijevoj obali Kupe napomenimo Sapnik, Poden, Dren, Colnarji, a na našoj Podstene i dio Kocijana, te selo Kupa.
Stenica – što bi značilo po brodmoravičkom narječju stijenica, mala stijena. S desne strane nalazi se prigodna sjenica za odmor, dok u produžetku staza dolazi do same stijene koja je ograđena, te je na jednom njenom dijelu napravljena manja betonska terasa.
Uz zvuk vode, pogled seže prema daljini. Na slovenskoj strani ističe se renovirani/izgrađeni grad Kostel (385), drugi najveći dvorski kompleks u zemlji, te crkvica sv. Tri kralja. Prvo pisano spominjane kao Costel 1336. Kostel je izrazito fotogeničan, pa je često na fotografijama zaljubljenika u prirodu i šetnju. Oko Kostela sela Brsnik, Mavrc, Delač, Stelnik, Poden, Dren, Colnarji…
Stijena je skrivena drvećem, od tuda i naziv Medveja stena. Po brodmoravičkom – stijena među granama. Dobrodošli u najljepši, najatraktivniji vidikovac naše općine, a i šire. Stijena je okomita, te se spušta u samu gustu šumu u podnožju. Tu također gledamo Kupu kao na dlanu. Jedna od najljepših plaža na Kupi su Zavrtke na slovenskoj strani. Tu Kupa mjeri jednu od svojih najvećih dubina. Mjesto je poznato po čestoj posjeti ronilaca.
STAZA ZA BREGON - ŠETNICA
Planica – Volfi
Dužina staze, Kratka staza uz Kupu
Dužina, trajanje hodanja, GPS start…
Šetnica Za bregon započinje podno sela Planica. Staza počinje s lijeve strane ceste, te njome nakon stotinjak metara dolazimo do Kupe. Dolazimo na veći dio privatnog zemljišta gdje se može slobodno odmoriti i uživati u pogledu na samu rijeku. Nasuprot Kupe, na slovenskoj strani, nalazi se dio sela Slavski Laz. Taj dio krasi mlin i prelijepi jaz koji je tek prvi od trinaest koliko ih imamo na našem području općine. Kupa je tu razne dubine. Na desnoj obali stvorilo se i jezerce u kojem su ostaci kako plovnog kanala, tako i ostaci drvenih stupova i dasaka u vodi za što su se koristili za mlin na našoj strani obale. Od kruljčevog mlina ostala je samo ruševina, te u prolaznicima budi sjetu. Mjesto je idealno za ribolov. Kod mlina staza se nastavlja, te se s nje pruža predivan pogled na zelenu ljepoticu. Tu je Kupa uža s velikim stijenama, koje u ljetnim mjesecima proviruju na površinu što stvara predivnu sliku šetaču ili ribolovcu. Nakon kamenog dijela staze, nailazimo na šumski dio.
S desne strane imamo odvojak koji ide u povijesni dio Reštante. Taj povijesni dio prati nas do sela Doluš (Binički). Kraj staze, kraj velike jele, nalazi se klupica za odmor. Dio šume znaju krasiti vrganji… Tu je i potok, Mrzli jarak. Nekada su žitelji okolne Planice i Doluša koristili tu vodu za piće. Tu je Kupa mirna i samo se mogu čuti kakve divlje patke i koji skok ribe. Umjetnost dabrova prati nas cijelim putem…
Dolazimo u Doluš (Binički), idilično goransko selo. Nekada je tu bio čamac (čun) i mlin na potoku kraj kuće Jakovac. Ovdje uočavamo Kupski kanal kraj kojega su info table. Neizbježan je pogled na Medveju stenu iznad Kupe s kojeg je predivan pogled na taj dio kupske doline.
Nastavljamo nizvodno cestom , te do ispod sela Doluš gdje prelazimo na kolski put. Predivan pogled na doluško polje gdje vas uvijek može iznenaditi kakav jelen, košuta ili pak zec… Pogledom prema vrhu brijega uočavamo još jedan vidikovac Stenicu s kojega se pruža idealan pogled na Kostel, te opet Kupu i sela na obadvije obale rijeke.Staza Za bregon je puna proljetnog cvijeća od kojeg izdvajamo jetrenku, šumaricu, kukurijek, visibabe i drijemovce. Medvjeđi luk, ljekovita biljka je ovdje domaćin. Taj dio je poseban radi nevjerojatne tišine koju “remeti” samo Kupa ili kakva uplašena životinja.
Selo Loka ili po domaće Pr Neraliče ili Pr Muce, je sljedeće mjesto za predah. Kolski put prelazi opet u stazu, te nakon još jednog jaza, dolazimo do sela Volfi ili po domaće na Stenicu ili Pr Drage steničke. Tu zastanemo i pomislimo – gdje su ljudi živjeli?! Kuća na stijeni. Kraj kuće staza za Reberce, zaboravljeno selo na samom brijegu koje se nekada zvalo Gornji Volfi.
Ispod kuće staza nastavlja dalje. Nakon stotinjak metara nailazimo na jaz s kojeg se vide predivne Babje stene (Ženske stijene). Žubor vode je tu idealan za opuštanje. Tu nas isto prate ostaci ideje plovne Kupe. Kraj jaza, kojih pedesetak metara nizvodno, ostaci su kuće kod koje se reklo Pr Janeze ili Pr Ani Lušini. Tu je kraj šetnice Za bregon. Nekada je staza bila prohodna skroz do Gornje Lamane Drage.
PLANINARSKA STAZA
Moravička Sela – Špičasti vrh (702)
Koordinate: N 45° 28′ 43.2” E 14° 55′ 40.5”Vrijeme hoda: oko 45 minStart: Moravička Sela Cilj: Špičasti vrh Dio goranskog planinarskog puta, GPPDio Hrvatske planinske obilaznice, HPO Izuzetno lagana staza koja je vrlo pogodna kako za stariju životnu dob, tako i za djecu.
Početak staze je u Moravičkim Selima. Ostavljamo prijevozno sredstvo na malom parkiralištu u centru sela kraj crkve Majke Božje Škapularske. Krećemo prema zapadu, te na prvom raskršću nastavljamo ravno. Nakon 200 – tinjak metara staza nastavlja u šumski dio.
Na tom dijelu počinje i poučna staza koju je izgradilo LD Srndać iz Brod Moravica. Laganim usponom razgledavamo nekadašnje zarasle livade, te u ranim ljetnim mjesecima, maju i početkom lipnja, uočavamo narcise koje su nekada na ovom području rasle u velikom broju, te su ih domaći stanovnici brali i nosili na prodaju u obližnje gradove. Žitelji Moravičkih Sela narcise zovu narodnim imenom antončice, dok žitelji podstenskog kraja ljiljani, a brodmoravičani šehovčice, zbog toga što rastu na Šehovcu, obližnjem brdu.
Na ovom dijelu uočavamo još zaštićeni kranjski ljiljan, uskolisnu peruniku, kukurijek, đurđicu… Naročito je posebna jedna livada kojom prolazi staza, a ona je krcata tim bijelim cvijećem, narcisama.
Nakon laganog uspona, hodamo po grebenu i s lijeve strane uočavamo mala sela “izgubljena” u goranskim šumama. Prikazuju nam se i obližnje planine i brda od kojih izdvajamo Klek (1182), Mirkovicu (1286), Bjelolasicu (1534), Bijelu kosu (1289) i Skradski vrh (1044). S desne strane prije zadnjeg uspona, za vrijeme zimskih i vedrih dana, možemo vidjeti Kamniško Savinjske Alpe u Sloveniji.
Na Špičastom vrhu nalaze se kontrolne točke Goranskog planinarskog puta i Hrvatske planinarske obilaznice, kao i žig Planinarske staze Vidikovci PD Vrška Brod Moravica.
Do Špičastog vrha još se može doći iz smjera Podstena za koji je potrebno također kojih 45 minuta. Iz smjera Podstena imamo dvije staze koje se spajaju u jednu koja vodi na sam vrh. Jedna je iz dijela Podstena, Ploški, a druga nedaleko od nje, tj., pri spuštanju nekih 20 – tak metara skrećemo u desno. Staza je strma, te se s nje kroz grane drveća pruža pogled na okolna sela i rijeku Kupu. Prati nas drveće bora. Nakon 30 – tak minuta dolazimo u listopadnu šumu, te nas nakon ravnog djela, markacija vodi po grebenu prema Špičastom vrhu.
Za ljetnih mjeseci vrh ukrašavaju brojni leptiri i kukci. Od leptira izdvajamo lastin rep i prugasto jedarce.
Na samom vrhu čeka nas divan pogled na dolinu rijeke Kupe, kao i na samu rijeku koja vijuga između dviju država. Rijeka je tu prilično mirna s podosta malih sprudova, tzv. otočića, nasipa… U daljini se otkrivaju Delnice (698), najveći goranski grad, kao i najviši hrvatski grad. Dok sjedimo na klupici na vrhu, gledamo u Drgomalj (1154) u čijem se području nalazi Hajdova hiža (725), i koja je najveća spilja u Gorskom kotaru, Ševaljske stijene, Risnjak (1528), Snježnik (1506), Guslicu (1506), te dio planina u Sloveniji od kojih izdvajamo dio Kuželjske stijene (874) i na Snežnik (1796). Od naselja izdvajamo Brod na Kupi, Belo, Čedanj, te selo Kupu, koja je i granica općina Delnice i Brod Moravice. Na slovenskoj strani nalaze se Petrina, Vas, Fara, Slavski Laz, Krkovo nad Faro, Padovo pri Fari, Colnarji…
Od životinja u tom dijelu, pretežno možemo vidjeti jelensku i srneću divljač, kao i uz mnogo sreće i divokozu. Spomenimo kunu, divljeg zeca, medvjeda, divlju mačku, pa čak i vuka i u manjim slučajevima risa. U starim dupljama bukve, stanište je našao puh. Glodavac. Specijalitet ne samo Brod Moravica, već Gorskog kotara. Izrazito cijenjena puhova mast. Društvo nam može praviti jastreb, škanjac, šojka, sjenica…
Od drveća uz ovu stazu nalazimo pretežno bukvu, javor, bijeli i crni grab, bor, te jelu i smreku. Posebno su uočljive dvije tri ogromne razgranate bukve. Od grmova tu je glavna obična borovica, brinj. Njegove se zrele bobice koriste za proizvodnju domaće rakije – brinjovice, kao i u druge ljekovite svrhe.
LOVAČKA POUČNA STAZA LAZICA
Lovačka kuća Lazica
Koordinate: N Dužina: 1,1 kmStart i cilj: Lovačka kuća Lazica Izuzetno zanimljiva i jako poučna staza koja je vrlo pogodna kako za stariju životnu dob, tako i za djecu.
Lovačka poučna staza “Lazica” dugačka je 1,1 km. Najniža točka je 666 m, a najviša 705 m. Uz put je postavljeno 35 informativnih tabli na kojim se može saznati sve o šumi, biljkama, životinjam i o lovu. Table je izradio mr. sc. Valter Crnković, dipl. ing. šumarstva.
Škola je u Brod Moravicama osnovana već, sada davne, 1818. godine i jedna je od najstarijih u Gorskom kotaru. Nastava se održavala u seoskim kućama do 1869. godine kada je izgrađena školska zgrada. Za tadašnja vremene škola je dobro služila svrsi sve do 8. travnja 1944. godine. Tog dana su zrakoplovi sila Osovine žestoko bombardirali Brod Moravice. Poginule su dvije žene i djevojčica, a izgorjelo je nekoliko kuća, crkva, zvonik i školska zgrada. Zbog opasnosti daljnjih bombardiranja u šumskom predjelu »Lazica« izgrađena je drvena baraka u kojoj se održavala nastava u školskoj godini 1944/45. Djeca su je zvala »Škola u Lazici«. U baraci nije bilo osvetljenja pa je za ljepog vremena nastava održavana pod bukvama u blizini škole. Djeca su od kamenja složila klupe, pokrila jih mahovinom i na njima sjedila. Nakon 2. svjetskog rata obnovljena je izgorjela školska zgrada, a 1975. godine izgrađena je nova školska zgrada u kojoj se nastava odžava i danas. Škola u Lazici bila je neko vrijeme zaboravljena dok brigu o njoj nije povelo Planinarsko društvo »Vršak« iz Brod Moravica. Sada baraka služi kao planinarska kuća.