O OPĆINI
POVIJEST
Zrinski, Juraj IV.
Hrvatski protuosmanski borac (Čakovec, 13. IV. 1549. – Ugarska, 4. V. 1603.). Sin Nikole IV. Zrinskoga i Katarine Frankapan. Prva mu je supruga bila Ana d’Arco (umrla 1570.), a druga Sofija Stubenberg. Bio je jedan od najbogatijih hrvatskih velikaša, a imanja su mu se protezala od Jadranskoga mora do zapadne Ugarske (današnje Gradišće), u gotovo neprekinutom nizu uz granicu austrijskih nasljednih zemalja.
Zahvaljujući trgovačkom prometu koji se odvijao njegovim prostranim posjedima stekao je veliko financijsko bogatstvo. Na području svojih posjeda poticao je i migracije stanovništva. Obnašao je niz visokih državnih dužnosti; 1574. – 75., te 1582. – 98. bio je vrhovni kapetan Prekodunavlja (Transdanubia), odnosno Donjougarske krajine (između Drave i Balatona), 1574. – 75. i 1582. – 90. vrhovni kapetan Kanjiže (Nagykanizsa), 1593. – 1603. veliki župan Zaladske županije. Od oca Nikole IV. naslijedio je, osim vojnih dužnostî, naslov kraljeva tavernika, te je pripadao krugu najutjecajnijih osoba Hrvatsko – Ugarskoga Kraljevstva. Sudjelovao je na zasjedanjima Ugarskoga sabora u Požunu (Bratislava) i bio pristaša protestantizma. Okupljao je književnike i poticao tiskanje njihovih djela. God. 1574. na njegov je poticaj u Nedelišću tiskar Rudolf Hofhalter otisnuo Decretum Ivanuša Pergošića, a 1585. na svojem je imanju Monyorókeréku (Eberau) u zapadnoj Ugarskoj primio tiskara Ivana Mandelca, koji je ondje do 1592. tiskao 14 knjiga.
STAMBENA BAŠTINA
Katarina Tušek
Stambeno graditeljstvo brodmoravičkog kraja do kraja prve polovine 19. stoljeća
Dominantni tip koji karakterizira stambeno graditeljstvo brodmoravičkog kraja jest prijelazni – seoski razvijenih seljačkih kuća s elementima građanskog graditeljstva.
Najznačajnija karakteristika vidljiva u eksterijeru kuća brodmoravičkog kraja je da su one građene kombinacijom temeljnih materijala na ovom prostoru, kamena i drva. Tako su kamenom klesani uglavnom temelji kuća i veći dio pročelnog i zabatnog dijela kuće, dok se drvom najčešće izrađuje zabatni dio kuće pod krovištem, koji u unutrašnjem rasporedu odgovara potkrovlju – tavanu ili izbi, gotovo uvijek rastvoren malim otvorima. Drvo kao materijal najčešće se nalazi na stražnjoj strani kuće, gdje je karakteristično smješten ganak, natkriveni hodnik zatvorenog tipa, na čijem se kraju uvijek u pravilu nalazio zahod.
Budući da se, govoreći o reljefnim karakteristikama, mahom radi o brdovitom prostoru, kuće su većinom građene na padinama i nagibima. Tako se one, gledane s ulazne pročelne strane, doimaju kao prizemnice, dok su gledane sa zabatnog dijela orijentiranog u pravilu prema glavnoj ulici, one višekatnice. Na tim se zabatnim dijelovima kuće u prizemnom dijelu smještaju kevdri, podrumske prostorije za skladištenje.
POMOĆNE GOSPODARSKE ZGRADE
TRADICIJSKA ARHITEKTURA
GRAĐANSKO GRADITELJSTVO
STAMBENO GRADITELJSTVO
PROPADANJE GRADITELJSKE BAŠTINE
SPOMENIČKA BAŠTINA
TIPOLOGIJA NASELJA
ETNO UDRUGA TURANJ
POMOĆNE GOSPODARSKE ZGRADE
Kad je riječ o razvijenijem tipu potkućnica, uz neposrednu blizinu obiteljske kuće smještene su pomoćne gospodarske zgrade. Kao najrasprostranjenija od njih je šajar ili sjenik.
Građevina je drvene konstrukcije, građena također na kamenim temeljima i smještena na prirodni nagib, te i ona u svom sklopu može sadržavati podrumske prostorije. Karakteriziraju ga velika ulazna vrata koja su olakšavala ulaz kolima, te visoko otvoreno krovište, koje je služilo sušenju sijena za stoku.
Osim toga, uz šajar često su prislonjene pomoćne građevine manjih dimenzija, poput kokošinjca ili svinjske štalj’ce, odnosno svinjca. Govoreći o smještaju obiteljske potkućnice, mali broj njih je ograđen te se u pojedinim selima doima kako nema precizne parcelizacije između dvaju kućanstava.
TRADICIJSKA ARHITEKTURA
Govoreći o specifičnostima tradicijske arhitekture na ovom prostoru, najznačajniji su nam građevinski primjeri koji svjedoče o uplivu utjecaja alpske etnografske sfere, s područja Slovenije, na područja u neposrednoj blizini granice, i naselja koja smještajem spadaju u Kupsku dolinu.
Kao dva najeminentnija primjera alpske kulturne sfere ističu se pojava kozovca, građevine namijenjene sušenju sijena ili kukuruza. Po karakteristikama on je istovjetan kozolcu, objektu specifičnom za slovensko tradicijsko graditeljstvo. Za razliku od slovenskog tipa, koji najčešće stoji kao samostalan gospodarski objekt, brodmoravički kozovci su u pravilu prislonjeni na stražnju stranu šajara, kao njegov sastavni dio.
Drugi značajni primjer utjecaja alpske kulturne sfere je sušna jama, objekt građen na kamenom temelju s otvorom za ložište, na kojem leži drvena konstrukcija najčešće zatvorenog tipa, u koju se smještalo voće domaćeg uzgoja, mahom kruške i jabuke, radi njihova sušenja i opskrbljivanja tokom dugih zimskih mjeseci.
GRAĐANSKO GRADITELJSTVO
Kao elementi utjecaja građanskog graditeljstva, na brodmoravičkim se seoskim kućama oni manifestiraju u obliku reprezentativnih ulaznih portala klesanih od kamena, a na isti način često se obrađuju i okviri oko vrata od kevdra, budući da su svojom orijentacijom gledali ka glavnoj prometnici naselja.
Tako se u dekoraciji ulaznih portala često mogu naći stilizirani elementi pilastara s bazama i kapitelima, dok su u pravilu zaključeni lukom.
Luk nadvratnika prekinut je ključnim kamenom u koji se najčešće klesala godina gradnje, inicijali, pa čak i puna imena ili nadimci vlasnika kuće. Ponegdje se u ključnom kamenu klesaju i dekorativni elementi ili reljefni stilizirani prikazi raspetog Isusa.
STAMBENO GRADITELJSTVO
Što se tiče razvijenog tipa građanskog graditeljstva vezanog uz naselja nastala uz Lujzinsku cestu, budući da su Brod Moravice bile smještene na periferiji, kao i većina njenih zaseoka, takva pojava nije se značajnije manifestirala kao primjerice na sjeverozapadu Gorskog kotara.
Primjere stambenog graditeljstva vezane uz već razvijeniji tip građanskog graditeljstva, nastale početkom 19. stoljeća, nalazimo u Donjoj Dobri, jedinom naselju u sklopu brodmoravičkog kraja kroz koji je Lujzijana prolazila, i time izravno utjecala na pojavu i potrebu novog tipa arhitekture. Važno je istaknuti kako do pravih tipskih projekata dolazi tek pod uplivom utjecaja iz većih ekonomskih središta, s pojavom javne arhitekture – zgrada javne namjene koje su zadovoljavale upravne, državne i kotarske potrebe, posebice krajem 19. stoljeća.
Takav primjer očituje se pri projektiranju i gradnji područnih škola na brodmoravičkom području u selima Goršeti, Male Drage i Šimatovo, te na staroj školskoj zgradi u središtu Brod Moravica. Na zgradi područne škole u Podstenama vidljiv je element žbukane profilacije, pri čemu se razaznaje tipološki projekt korišten širom Austrije prilikom projektiranja javnih zgrada namijenjenih brdskim područjima.
PROPADANJE GRADITELJSKE BAŠTINE
Budući da generalno većina naselja brodmoravičkog kraja broji malo stanovnika, dok su neka od njih u potpunosti napuštena, i primjeri izuzetne graditeljske baštine skloni su propadanju.
Iako se neke od kuća još uvijek koriste za stambene svrhe uz male preinake ili renovacije, ili su prenamijenjene u vikendice, suština je u tome da većina lokalnog stanovništva ne sagledava kuće kao primjerke kulturne baštine, već kao sastavni dio svakodnevnog okoliša u kojem se kreću, u čemu često ne uviđaju važnost njihove zaštite i valorizacije, pri čemu je potrebno bolje educirati i senzibilizirati lokalno stanovništvo o potrebi zaštite istih.
SPOMENIČKA BAŠTINA
Govoreći o valorizaciji spomeničke baštine brodmoravičkog kraja, u domeni stambenog graditeljstva, prepoznate su kuća Delač i kuća Ožanić – Žižek.
Kuća Delač danas služi kao etno – muzej tradicionalnih predmeta i otvorena je za posjetu, a uz manje preinake i nužne popravke uspjela je očuvati najstariji tip seoske kuće na području Gorskog kotara, sa svim svojim karakteristikama i kao takva predstavlja najznačajniji spomenik tradicionalnog graditeljstva brodmoravičkog kraja.
Naselje Delači uvršteno je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao ruralna cjelina te etnozona koja obuhvaća Delače, Maklen i Moravička sela. Kuća Ožanić – Žižek uvrštena je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske i na njoj su provedeni određeni konzervatorski zahvati radi njenog obnavljanja i očuvanja, no nauštrb vlasnice kuće koja ju koristi u stambene svrhe, zbog nepravilno izvedenih zahvata, čime se htjela slijediti tradicionalna graditeljska tehnika koja u današnje svrhe teško može biti primjenjiva na kuće koje su još napučene. U registru je kao zaštićeno dobro zavedena i kuća Mance u Kutima iz 18. stoljeća, no unatoč tome, ona je u potpunosti devastirana, a svjedok njenom postojanju jedino su kameni temelji i stare fotografije.
TIPOLOGIJA NASELJA
Što se tiče naselja, najveći broj njih može se svrstati u tipologiju hrpnog naselja, pogotovo kad je riječ o manjim zaseočnim cjelinama koje broje tek nekoliko kućišta.
Danas su takva naselja slabo ili u potpunosti nenaseljena, a svoje nazive dobila su najčešće po imenima osnivača, ili prezimenima brojem najdominantnijih stanovnika, kao što je to slučaj s naseljima Delač ili Colnari. Nisu rijetkost ni naselja niznog tipa, određena prirodnim odrednicama reljefa. Takvo je naselje naprimjer Doluš, čiji je oblik uvjetovan tokom rijeke Kupe, koja istovremeno sačinjava i prirodnu granicu sa Slovenijom.
ETNO UDRUGA TURANJ
Na očuvanju cjelokupne kulturne baštine brodmoravičkog kraja najviše se ističe Etno – udruga Turanj, koja svojim radom i zalaganjem podiže svijest o značaju tradicijske ostavštine materijalnog i nematerijalnog oblika, čime se ona čuva od zaborava.
Za još efikasnije očuvanje kulturne baštine, potrebno je dodatno istražiti svaki od primjera stambenog graditeljstva i temeljito ga stilski obraditi te katalogizirati, kako se informacije o njima, kao do sad, ne bi dobivale isključivo usmenom predajom stanovnika, već da se svijest o njihovu postojanju, a u konačnici i važnosti u širem povijesno – etnografskom kontekstu, objedini i prezentira svima.
POZNATE OSOBE
Izvor: https://www.maticahrvatska-cabar.hr/leksikon_brod_moravice.php
BURIĆ ANTUN Kulturni radnik, antropolog, ornitolog
GOLUBIĆ VILKO Učitelj i ravnatelj
BRAJDIĆ IVAN – GORAN Profesor, književnik, prevoditelj i glazbenik-amater
CRNKOVIĆ RUDOLF Glazbenik, skladatelj, glazbeni aranžer, graditelj tamburica
KURETIĆ FRANJO – (FRENK KURTIS) Dizajner in kontruktor avtomobila
DELAČ IVAN Fotograf i kino-amater
DELAČ MIROSLAV Slikar
KANOTTI RAFAEL Svećenik i kanonik
ŠTAJDUHAR JOSIP Liječnik, oftamolog i humanitarac
ANDERLE VACLAV LEV Šumar, slikar i ilustrator
GOLUBIĆ DANICA Učiteljica, humanitarka i misionarka
PUPIĆ DARINKA r. GOLUBIĆ Učiteljica
JURKOVIĆ VIKTOR Literat, pedagoški radnik, novinar, urednik
GOSPODARSTVO
Na području Općine Brod Moravice nema većih gospodarskih objekata, ali djeluje manji pogon “Pilana” u Donjoj Dobri. Također djeluje veći broj obrtnika, uglavnom stolara, ali i uzgajivača jagoda, malina, trešanja i gljiva.
U razvoju Općine važnu ulogu ima i turizam: vjerski, etno, sportsko-rekreativni, lovni i ribolovni.
Ugostiteljstvo i turizam
Trenutno u Općini postoji 16 smještajnih objekta:
Popis turističkih djelatnika
KULINARIKA
TRADICIONALNA HRANA
Uobičajeno obroci nekad davno itekako se razlikuju od današnjih. Moglo bi se reći da su čak i potpuno zaboravljeni, s obzirom na razliku u načinu života.
Doručak naših starih većinom se sastojao od domaćih pripravaka. Obično je to bila palenta sa mlijekom, pekmez namazan na domaći kruh, uz koji se obavezno pila bijela kava (Divka, Cikorija, Kneipp).
Popržena jaja sa slaninom ili kobasicama takodjer su bila jedan od izbora, kao i svinjska mast namazana na kruh sa crvenom paprikom i češnjakom.
Osim toga svakodnevnoj prehrani dopuna su bili i razni domaći proizvodi od mlijeka (kiselo mlijeko, vrhnja, sir).
Večera se nije puno razlikovala od doručka, iako se nekad znalo pojesti i ono što je ostalo od ručka. Meso se jelo samo nedjeljom i blagdanom, dok su ostalim danima stolove krasila jušna jela poput kiselog zelja, repe, komarade, fažola, mahuna, kaše.
Goranski nadjev
Jesno od tradicionalnih jela koje valja takodjer spomenuti je “želodac”, tj. goranski nadjev. Iako ovo jelo danas na našim stolovima bude najčešće za vrijeme Uskrsa, naši stari pripremali su ga puno češće. Kruh i slanina narežu se na kockice, s time da se slanina prije lagano poprži na ulju/masti. U smjesu od cca 30 jaja, doda se popržena slanina i kruh, to se sve popapri i posoli i ostavi da odstoji jedan sat. Nakon toga čišćeni svinjski želudac/crijevo punimo pripremljenom smjesom. Kada smo napunili kraj zavežemo i stavimo kuhati na laganu vatru dva-dva i pol sata. Poslužuje se hladan, izrezan na ploške.
Repa
Repa je bila jedno od tradicionalnih jela našeg mjesta. Pripremala se na dva načina. Jedan način bilo je varivo sa dodatkom graha i slanine na zaprški, dok je drugi dio bio kuhanje repe sa komadom mesa (svinjetine/govedine), tzv. repa “na bijelo”.
Pržgana juha
Juha od zaprške koja se jela takodjer za doručak, ručak i večeru. Smjesa od preprženog brašna i masti, koje se nakon dobivene smećkaste boje, zalilo vodom. U prokuhano se umutilo jake ili kruh narezan na kockice. Ovo je bio i jedan od načina kako ma prirodan način pomoći si pri tegobama sa želucem.
Zelje
Kupus je takodjer jedno od omiljenih jela starine. Pripremalo se na različite načine, ali ipak najčešće kao varivo u kombinaciji sa grahom. Neki su ga dinstali sa krumpirom, pa uz njega dodali komad mesa. Ipak u zimskom periodu neizostavno je bilo kiselo zelje. Rezano se koristilo takodjer za distanje, kao prilog kuhanim kobasicama ili krvavicama, dok su se kisele glavice koristile za sarmu, ili varivo.
Krvavice
Ovo je specijalitet koji se pripremao u zimskom periodu za vrijeme kolinja. Od krvi, pluća, kuhane svinjske glave, kože i malo kuhamog mesa, te ječmene kaše radile su se krvavice. Pripremljenom smjesom punila su se ceijeva,koja su se odmah kuhala, a kasnije po potrebi i pekla kao prilog dinstanom zelju ili krumpiru. Da bi se produžio njihov rok trajanja, stavljala su se par dana na dim.
Ostala variva
Od ostalih variva valja izdvojiti komaradu, mahune, kukuruz i kašu. Ova jela tradicionalno su se kuhala sa zaprškom na masti, i u njih se uvijek dodavalo nešto od suhog mesa kao npr. rebra, svinjske nogice, grah.
SPORT
TSK BUDUĆNOST
TSK „Budućnost“ je dugogodišnja aktivna udruga na području Općine Brod Moravice. Prvi zapisi datiraju iz 1957. godine. Udruga okuplja mlade sportaše i prati ih dobar dio životnog puta. Svrha kluba je promicanje sporta s ciljem zdravog tjelesnog razvitka i razvitka takmičarskog duha kod djece i mladih. Tijekom godina kroz klub su prošli deseci sportaša, a mnogi od njih danas su uspješni mladi ljudi.
Takmičari skijaškog kluba postižu zapažene rezultate na rolerskim, nordijskim i biatlonskim natjecanjima. Zadnjih dvadesetak godina u samom su vrhu skijaškog trčanja u Hrvatskoj, a imaju i zapažene rezultate na međunarodnim natjecanjima u Italiji i Sloveniji. Postignuti rezultati su plod upornosti i truda trkača i trenera, ali i financijskih ulaganja i rada uprave kluba, roditelja, lokalne uprave i raznih donatora.
Cilj kluba je stvoriti što više kvalitetnih sportaša, ali prije svega zdravih mladih ljudi koji će po završetku svoje sportske karijere biti važni čimbenici društvenog života Gorskog kotara i cijele Hrvatske.
U sezoni 2011/2012. registrirana su 24 skijaša trkača u kategorijama od najmlađih „cicibana“ do seniora.
BIATLONSKI KLUB BROD MORAVICE
Biatlonski klub „Brod Moravice“ osnovan je 17.10.2010.g. na inicijativu članova TSK “Budućnost”, a s razlogom okupljanja mladeži i građana radi bavljenja biatlonom i poticanja i promicanja biatlonskog športa uopće. Iako mlad, klub je već u prvoj sezoni 2010/2011 osvojio drugo mjesto u ukupnom poretku klubova u Hrvatskom biatlonskom pokalu.
BOĆARSKI KLUB BROD MORAVICE
Boćarski klub „BROD MORAVICE” osnovan je 2005. godine i uključen je u Boćarski savez Primorsko – goranske županije. Redovito nastupa u boćarskoj ligi, najprije u Međuopćinskoj ligi Grobnik, a nakon toga 2 godine u Primorskoj ligi, dok trenutno nastupa u 3. Županijskoj ligi istok.
Jedan od najvećih uspjeha boćari su postigli u sezoni 2016/2017. godine kada su zauzeli 1. mjesto i ostvarili mogućnost nastupa u višoj ligi odnosno 2. županijskoj ligi. Svoje domaće utakmice klub je igrao u Brod Moravicama do 2018. godine na 2 uređena igrališta s rasvjetom. Zbog novog sustava natjecanja klubu u narednoj sezoni nije omogućeno igranje domaćih utakmica u Brod Moravica zbog obveze 4 terena. Narednu sezonu domaće utakmice odigravali su kod prijatelja iz Grada Grobnika odnosno BK „Frankopana“ koji su im ustupili njihova 4 uređena terena. Utakmice su bile na rasporedu u subotu u 17 h, a discipline u utakmici su sljedeće: bližanje u krug, pojedinačno klasično, brzinsko i štafetno izbijanje, precizno izbijanje, dvojke i trojke klasično. Za Boćarski klub „Brod Moravice“ nastupaju: Branko, Branislav i Andrija Štajduhar, Marin Jakovac, Sanjin Naglić, Branko Piršić, Ivan Jurković, Branimir Despotović, Vjekoslav Mance, Danijel Marincel, Miroslav Lasić i Božidar Kruljac. Klub nastupa i na mnogobrojnim turnirima, a planira se i proširenje sadašnjeg boćališta na 4 staze (joga). Tijekom godine boćari imaju oko 32 službena nastupa.
UDRUGE
ETNO UDRUGA “TURANJ”
Odluka o osnivanju Udruge za očuvanje brodmoravičkih starin “Turanj” donijeta je na osnivačkoj Skupštini održanoj 14. lipnja 2005. godine u Brod Moravicama.
VIŠE O UDRUGI
Udruga za očuvanje brodmoravičkih starina “Turanj”
Odluka o osnivanju Udruge za očuvanje brodmoravičkih starin “Turanj” donijeta je na osnivačkoj Skupštini održanoj 14. lipnja 2005. godine u Brod Moravicama. Ciljevi Udruge su :
- upoznavanje, očuvanje, promicanje, razvoj te zaustavljanje nestajanja tradicijske baštine, duhovne i materijalne ostavštine brodmoravičkog područja,
- oživljavanje interesa za bavljenjem i njegovanjem tradicijskih umijeća
- poticanje zanimanja i ljubavi prema etnografskoj baštini, prirodnom krajoliku i zavičaju
- očuvanje i poboljšanje društvenog, kulturnog, ekološkog i turističkog identiteta brodmoravičkog i goranskog prostora,
- istraživanje i sakupljanje etnografske baštine (stari predmeti, narodna nošnja, usmena predaja, domaća riječ, tradicijska glazba, stari zanati…) te iskustava i sjećanja o baštini.
VIŠE O NAMA
LJUDI
IZLOŽBE
Lovačko društvo »SRNDAČ« Brod Moravice
Tradicija lova i lovljenja, koju nastavlja i njeguje Lovačko društvo »Srndač« Brod Moravice, seže do pradavnih vremena, do još neistraženih trenutaka naseljavanja naših krajeva plemenima Japoda, Gota, Slavena i ostalih nomadskih plemena. Tadašnji krajolik – guste šume, potoci i rijeke, nude hranu čovjeku sakupljaču i lovcu koji na taj način dolazi do vrijednih bjelančevina za održavanje života. Od tada o povremenom (ili trajnom) prisustvu ljudi na ovim prostorima govori i nalaz ostatka bakrenog noža starog oko 3000 godina koji je mogao biti korišten i u lovu (pronađen kraj Moravičkih Sela 2013. godine).
Kroz Srednji vijek pravo na lov krupne divljači (jelen, srna, divlja svinja) imao je gospodar (kralj, car – tzv. Regalni sustav) koji je mogao to pravo ustupiti nekom plemiću, a kmetovi su mogli, eventualno, loviti samo sitnu divljač (zec, lisica, jazavac, kuna, puh). 1849 godine ukida se Regalni sustav lova i uvodi Dominalni sustav (lovište formira vlasnik zemljišta i može ga dati u zakup). Dalji razvoj lovstva u 20. stolječu uvodi Koncesije prava lova. Iz tih vremena sačuvana je fotografija lovaca – grupe koncesionara iz Malih Draga (1931. godine) predvođenih doktorom Josipom Štajduhar, okulistom iz Zagreba.
Nakon 2. Svjetskog rata država ponovno uvodi regalni sustav, formiraju se lovišta koja se dodjeljuju na upravljanje lovačkim društvima (bez veće naknade) pa je tako 1. studenog 1948. godine osnovano Lovačko društvo »Srnjak« Brod Moravice okupivši 34 člana – lovaca iz Brod Moravica, Malih i Velikih Draga, Završja i Podstena.Nešto kasnije se prihvaća ideja okrupnjavanja lovišta pa je lovište »Srnjaka« Brod Moravice i lovište »Divokoze« Brod na Kupi objedinjeno u jedno lovište – »Kupa« povšine 10500 ha koje se prostiralo uz rijeku Kupu od vidikovca Orlove stijene na istoku d osela Turki na zapadu. Lovačka društva se spajaju i djeluju kao jedno društvo pod imenom »Divokoza« Brod Moravice – Brod na Kupi. U sklopu »Divokoze« djeluje lovna sekcija »Brod Moravice«, zadržavajući tako određenu samostalnost, a kruna ulaganja u lovište je izgradnja Lovačke kuće »Lazica« 1977. godine.
Takav ustroj zadržava se do 1994. godine kada se donošenjem novog Zakona o lovu preoblikuje lovna karta RH i formiraju se nova lovišta. Na djelu bivšeg lovišta »Kupa« formira se Državno otvoreno lovište VIII/26 »Završje«, prilično okrnjeno i umanjeno u odnosu u odnosu na područje kojim su više od 50 godina gospodarili lovci Brod Moravica. Istovremeno se javlja inicijativa da se ponovno osnuje LD »Srnjak« i okupi lovce brodmoravičkog kraja. Osnivačka skupština održana je 27. ožujka 1995. godine. Prilikom registracije društva nije dozvoljen naziv »Srnjak«, već se društvo moralo nazvati LD »Srndač« Brod Moravice. Nažalost, usljed problema pri ponovnom osnivanju društva dogodilo se da je izgubljeno pravo lova na rok od 10 godina. Konačno, temeljem Zakona o lovstvu iz 2005. i provedenog javnog natječaja, LD »Srndač« stječe pravo na gospodarenje lovištem i postaje lovoovlaštenik prava lova za lovište VIII/26 »Završje«.
Hrvatska čitaonica sela Kuti
Hrvatska čitaonica sela Kuti jedinstvena je u Hrvatskoj, osnovana od samih mještana još daleke 1936. godine u vrijeme velike ekonomske krize u Europi, na inicijativu g. Antuna Burića, uz podršku još petnaestoro mještana. Već tada su osjetili potrebu za knjigom, informacijom i napretkom, shvaćajući da im knjiga i pisana riječ omogućuju pogled u svijet. Jedinstvena je i po tome da je od osnutka vode volonteri, od tada ponosno nosi naziv Hrvatska, a opisana je i oslikana u slikovnici Sretna kućica (K. D. Petković, D. Arbanas, ilustrirao D. Macan) koju su djeca nagradila nagradom „Ovca u kutiji“ 2014. godine. Danas na svojim policama čuva više od 9000 knjiga, a u svojim prostorijama i tambure nekadašnjih „Kočkih tamburaša“ koji su svirali goranske pjesme.
Kada se iz Brod Moravica krene prema sjeveru, nakon nepunog kilometra dolazi se do sela Gornji Kuti. U tom malom goranskom selu, jednom od 38 sela u Općini Brod Moravice nalazi se osim Hrvatske čitaonice sela Kuti i Kočki zvon (zvono na sredini sela koje zvoni za obavijesti važne za selo), te instalacija „Buna Bunar“ japanske umjetnice Akiko Sato (ručno izrezbarena vrata na bunaru), postavljena u okviru Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. koja se nalaze na drugom kraju sela, kod Donjeg stedenca, u miru i hladovini divovskih bukvi gdje je postavljena i prva od tri male šumske knjižnice, koje se nalaze u okolici sela, druga kod Partizanske škole, ujedno i planinarsko sklonište PD Vršak iz Brod Moravica, te treća na obližnjem brdu kraj kapele sv.Andrije s kojeg se pruža vidik na Brod Moravice.
Udruga umirovljenika Brod Moravice
Udruga umirovljenika Brod Moravice nastala je iz tadašnje Matice umirovljenika bivšeg kotara Delnice. Naime nakon II. Svjetskog rata osjećala se potreba za organizacijom koja bi svojim djelovanjem donekle ublažila posljedice rata. Takva kotarska organizacija osnovana je 1946. godine, pod nazivom „Zemaljsko udruženje penzionera, njihovih udova i djece NR Hrvatske“, čime je prestalo djelovanje „Saveza umirovljenika NDH“ kao i „Društva državnih činovnika i radnika Savske banovine“, osnovanog 1933. god. Godine 1992. donesena je odluka da se naziv udruženja promijeni u „Matica hrvatskih umirovljenika RH“ na razini Republike Hrvatske, a županije, gradovi i općine su dobili mogućnost osnivanja samostalnih organizacija, tj. udruga. Do 2009. godine sve goranske općine, odnosno njihovi umirovljenici, djelovali su kao sekcije sa sjedištem u Delnicama. Utjecajem raznih ekonomskih, organizacijskih i ostalih čimbenika došlo se do spoznaje da bi bili efikasniji u svom djelovanju kad bi razvrgnuli savez sa zajedničkom organizacijom u Delnicama i djelovali kao samostalne, općinske udruge umirovljenika.
To se i dogodilo iste 2009. godine kada smo na osnivačkoj skupštini donijeli odluku o osnivanju samostalne „Udruge umirovljenika Brod Moravice“. Ovime nije prekinuta suradnja sa ostalim udrugama umirovljenika bivše općine Delnice već je pokrenuta koordinacija udruga sa sjedištem u Delnicama te se na taj način dogovaraju zajedničke aktivnosti.Temeljem iznesenih podataka možemo utvrditi da smo kao organizacija umirovljenika osnovani 1946. godine, a kao samostalna udruga 2009. te organizirano djelujemo 77 godina. Udruga je kod osnivanja imala 238 registriranih članova. Glavna zadaća udruge i njezina svrha je pomoć potrebitima, poboljšanje društvenog života starijih osoba, organizacija kulturnog i zabavnog života, organizacija izleta i upoznavanje vlastite zemlje, nabava zimnice i ostalih prehrambenih proizvoda po povoljnijim uvjetima. Uz to održavamo i suradnju s ostalim udrugama na području općine Brod Moravice u sklopu općinskih manifestacija te suradnju s Maticom umirovljenika PGŽ i Maticom umirovljenika Hrvatske čiji smo članovi kao udruga.
2016. godine donesen je novi zakon o udrugama temeljem kojeg smo donijeli novi statut i registrirali se u Registar udruga Republike Hrvatske. Nažalost, smanjuje nam se broj članova, no ne zbog odustajanja od članstva već zbog velikog broja preminulih članova i sve manjeg broj stanovnika u Općini. Tako u 2023. godini brojimo oko 180 članova, što je značajan broj s obzirom na malu populaciju Općine.Najviši organ Udruge je skupština čije odluke provodi upravni odbor od 11 članova, a da bi sve bilo po statutu i zakonu brine se nadzorni odbor od 3 člana.Udruga se većinom financira uz pomoć Općine Brod Moravice, Primorsko-goranske županije i samih članova putem članarina, a nastojimo i dalje održati kontinuitet rada, koji je prisutan u skoro svim segmentima naše zajednice.
DVD Brod Moravice
Dobrovoljno vatrogasno društvo Brod Moravice dobrovoljna je, stručna, humanitarna i nestranačka udruga u djelatnosti zaštite od požara koja broji ukupno 75 članova, od kojih 25 operativnih članova Društva, te 33 člana kao podupirujuća. Temeljni ciljevi rada Društva uz provedbu zaštite ljudi i imovine od požara i elementarnih nepogoda, je i rad sa djecom i mladeži poradi čega se, zahvaljujući angažmanu mlađih članova u sustavu rukovođenja Društvom, u članstvo okupilo sveukupno 17 članova djece i mladeži, a koji su u svojim natjecateljskim kategorijama u posljednjih 5 godina konstantno na pobjedničkom tronu županijskih natjecanja i šire. Uz nastupe na vatrogasnim natjecanjima, rad s djecom i mladeži, unatrag 5 godina, svake godine, prisutan je i kroz aktivnosti u Vatrogasnom kampu HVZ-a u Fažani gdje najmlađi vatrogasci DVD-a, kroz igru i veselje stiču osnovna znanja i vještine iz vatrogasne taktike i tehnike.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Brod Moravice osnovano je 07. siječnja 1912. godine od strane autoritativnih žitelja brodmoravičkog kraja. Predsjednik Društva u osnivačkom periodu bio je gosp. Ivan Gašljević javni bilježnik u Brod Moravicama dok je tajničku dužnost obnašao gosp. Grga Gašljević. Cij osnivanja vatrogasnog društva bio je zaštita imetka i života stanovnika mjesta Brod Moravice i njegove okolice prigodom požara kao i drugih elementarnih nepogoda. Društvo posjeduje originalni dokument pod nazivom „Pravila dobrovoljnoga vatrogasnoga družtva u Brod Moravicama“ – prijeteća današnjeg Statuta kao akta koji definira rad i djelovanje Društva. DVD Brod Moravice, jedinstveno je vatrogasno društvo na području Primorsko goranske županije koje je organizator natjecanja na starim vatrogasnim pumpama, a čiji je osnovni cilj promocija dugogodišnje vatrogasne tradicije ovoga kraja, a ujedno i prezentacija vatrozaštite iz vremena početka 20-tog stoljeća, druženje vatrogasnih ekipa sa cijelog teritorija Republike Hrvatske, kao i turistička promidžba brodmoravičkog kraja.
Pravila DVD Brod Moravice 20. svibanj 1913.
PLANINARSKO DRUŠTVO “VRŠAK”
Na inicijativu tadašnje omladinske organizacije, 31.05.1972. osnovano je planinarsko društvo Vršak. Osnivanje društva bilo je u prostorijama restorana u sklopu tadašnjeg OPZ-a popularno zvanog Brijuni. Za prvog predsjednika izabran je zaljubljenik u prirodu i planine inž. Boris Golik koji vodi društvo do 1983. godine kada se na Skupštini društva izabire novo rukovodstvo.
Osnivač PD Vršak Boris Golik
Time se omasovljuje članstvo, te se aktivno poćinje raditi na organizaciji planinarskih izleta i tura. Samo te 1983. g. planinari Vrška odradili su : 5.mj. Klek, 7.mj. Risnjak i Triglav, 8.mj. Rudač-ledena jama, te Vihoraški put, 10.mj. Viševica i Bitoraj.1984.g. članovi Vrška počinju aktivnosti na izgradnji, čišćenju i markiranju Prve dionice Goranskog planinarskog puta koji prolazi teritorijem naše Općine, a u suradnji sa PD Zagreb – Matica čiji su istaknuti članovi autori transverzale. Tom prilikom postavljeni su žigovi na Okrugljak, Levešni vrh, Špičasti vrh. Postavljena je i signalizacija s putokazima prema dolini Kupe, točnije prema Goršetima te Gornjoj i Donjoj Lamanoj Dragi.Iako su planinari poznati kao skromni i samozatajni vrlo važan podatak za naglasiti je taj da su troje planinara Vrška 08.09.1985. g. izmarkirali i putokazima obilježili Stenicu, prekrasan vidikovac iznad rijeke Kupe. Mjesec dana prije izmarkirana je staza na Medveju stenu. Slobodno možemo reći da su brodmoravički planinari „pioniri“ turizma u ovom dijelu Gorskog kotara.
U 3.mjesecu 1985. g. vrijedni članovi Vrška počinju sa radovima na društvenoj prostoriji u suterenu objekta Čitaonice u Gornjim kutima. Vlastitim snagama te uz pomoć tadašnje Mjesne zajednice koja je dala na korištenje prostoriju krenulo se sa žbukanjem, postavljanjem stolarije, podova, el.instalacije, a uz nesebični doprinos tadašnje tvornice pokućstva u Donjoj Dobri prostor je opremljen i namještajem.1998. PD Vršak organizira prvi planinarski Pohod kanjonom rijeke Kupe od Zavrha preko Gornje Lamane Drage i Goršeta do Blaževaca. Pohodi se održavaju s izmjenama trase sve do danas, a prošlo ga je više tisuća planinara i izletnika.2000. g. na zamolbu PD Vršak, Općina Brod Moravice ustupa na korištenje objekat Partizanske škole u Lazici čime su planinari spasili od daljnjeg propadanja drvenu baraku prenamijenivši je u planinarsku kuću Lazica registriranu pri Hrvatskom planinarskom savezu.10.07.2016. kod lovačke kuće Lazica održan je 3. po redu Dan goranskih planinara kad je u Brod Moravice došao rekordan broj planinarskih društava iz cijele Hrvatske.
U periodu od osnutka društva do danas planinari Vrška organizirali su stotine izleta i tura, odradili na stotine radnih akcija s tisućama radnih sati. Vrlo su važne ekološke radne kao što je Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš, prva je održana 21.04.2012. g. Zatim čiščenje obala rijeke Kupe i Dobre, divljih deponija i sl.PD Vršak uključeno je u sve manifestacije na području Općine, Zlatni kotlić, Dani šljiva, Gorski kotar u metropoli, Sanjkanje na Kozjači itd.Suradnja s Osnovnom školom: Olimpijski dan na Špičastom vrhu, predavanja učenicima o planinarstvu i alpinizmu, izrada klupica oko škole, pomoć pri čišćenju izgorjrlih ostataka od školske garaže, pomoć pri opremanju stana za potrebe izbjeglica iz Ukrajine itd. Prema zadnjim podacima PD Vršak broji preko 59 članova.Gore navedeno samo je dio aktivnosti udruge koja je 50 godina aktivna na području Općine Brod Moravice.
IZLETI
NAŠI POHODI
RADNE AKCIJE
MATERIAL
Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, ogranak Brod Moravice
Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – ogranak Brod Moravice osnovana je 11. rujna 2022. Trenutno ogranak B. Moravice ima oko 30-tak članova. Ogranak B. Moravice u svom djelovanju ima širok spektar ciljeva i djelatnosti, te ćemo navesti neke od njih.
Ciljevi: – okupljanje hrvatskih branitelja sa područja PGŽ- iznošenje istine o domovinskom ratu- održavanje sjećanja na poginule i umrle hrvatske branitelje
Djelatnosti: – informiranje članova ogranka o njihovim zakonskim pravima i pomoć u ostvarivanju istih- suradnja s drugim braniteljskim ograncima i udrugama- organiziranje obilježavanja važnijh datuma vezano za Domovinski rat
Predsjednik ogranka Brod Moravice UDVDR RH Željko Kruljac tel.broj 098/9696829
Tajnik ogranka Brod Moravice UDVDR RH Ivan Jurković tel.broj 099/3169054